|
|
PIO
XI.
6.II.1922. - 10.II.1939.
Benediktov
nasljednik Pio XI. počet će svoje socijalno naučavanje enciklikom o miru
"Ubi arcano" (23. XII. 1922). Nakon ratnih sukoba nastupili
su socijalni nemiri i revolucionarni pokreti. Ujedno Pio XI. kritizira
neiskreno sklopljen mir voljom pobjednika, upozorava na teorije i pokrete
sklone nasilju, na materijalizam i hedonizam i, napokon, na bezvjerje
kao uzrok svih zala. U Europi se tada pojavljuju totalitarni sistemi modernoga
tipa: u Italiji fašizam, u Rusiji boljševizam, a u Njemačkoj nacionalsocijalizam.
Presizanja talijanskog fašizma Pio XI. osudio je u enciklici "Non
abbiamo bisogno" 1931. Godine 1937., u razmaku od samo pet dana,
osudio i nacionalsocijalizam enciklikom "Mit brennender Sorge"
(14. III. 1937.) i bezbožni komunizam enciklikom "Divini Redemptoris"
(19. III. 1937).
No veliki trenutak Pija XI. bit će kad se 1931. bude obilježavala četrdeseta
obljetnica enciklike "Rerum novarum". Situacija je bila vrlo
teška. Uz totalitarne režime u Europi, svijetom je vladala teška ekonomska
depresija. Pio XI. tom će prigodom izdati veliku encikliku "Quadragesimo
anno" (15. V. 1931). Dok je Lav XIII. u svojoj enciklici raspravljao
o "radničkom pitanju", dotle će se enciklika Pija XI. baviti
općom obnovom društvenoga poretka.
Pio XI. obratio se isusovačkom generalu Ledochowskom da u Družbi Isusovoj
pronađe nekoga kojemu bi povjerio zadaću pisanja nove enciklike. Ledochowski
je pomislio na mladog profesora Oswalda von Nell-Breuninga, koji je dvije
godine ranije bio doktorirao tezom o moralnosti burzovnih transakcija
te je već bio stekao neko ime u njemačkim katoličkim krugovima. Oswald
Nell-Breuning morao je raditi sam i u potpunoj tajnosti: ni njegov provincijal
ni kućni superior nisu smjeli znati što priprema. Ipak je on nastojao
posredno dobiti neka mišljenja, kad bi u diskusijama s jednom skupinom
zainteresiranih za socijalne probleme nabacivao određena pitanja za koja
je samo on znao kamo ciljaju. Štoviše, Nell-Breuning iskreno priznaje
da glavne ideje potječu od njegova redovničkog subrata Gustava Gundlacha.
Oni su obojica potjecali iz škole socijalnog filozofa i nacionalnog ekonoma
isusovca Heinricha Pescha (1854-1926), čija su djela imala velik utjecaj
početkom stoljeća.
Ideje iznesene u "Quadragesimo anno" kao da otvaraju "treći
put" između socijalizma i liberalnog kapitalizma. Doduše, Pio XI.
će smatrati da kapitalizam nije "po sebi loš", ali iznesena
gledišta duboko ga mijenjaju.
Enciklika "Quadragesimo anno" ima pred sobom moderno industrijsko
društvo te vodi računa o klasnoj podvojenosti u društvu.
|
|