Dr. Stjepan Baloban na tribini Hrvatske paneuropske unije održao predavanje "Kršćani i Crkva u javnom životu u Hrvatskoj"

Profesor i pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. Stjepan Baloban u četvrtak 1. veljače gostovao je na tribini Hrvatske paneuropske unije predavanjem "Kršćani i Crkva u javnom životu u Hrvatskoj".
Uvodno je o Paneuropskoj uniji temeljne naznake dao predsjednik hrvatskog ogranka prof. dr. sc. Pavo Barišić. Istaknuo je da je riječ o najstarijem pokretu za ujedinjenje Europe nastalom početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća s željom stvoriti Europu kao kontinent mira, slobode i duhovnosti. Paneuropska unija ima svoje ishodište u grčkoj mudrosti, rimskom pravu, te kršćanstvu.
Na početku svog izlaganja, dr. Stjepan Baloban podsjetio je na nekoliko obilježja hrvatskoga društva: kršćani su velika većina hrvatskog pučanstva; vjernici kao takvi nisu aktivni, tj. nisu prisutni na hrvatskoj političkoj sceni. Katolička Crkva kao najveća vjerska zajednica u povijesti i sada imala je i ima važnu ulogu, novija zbivanja, posebno mediji, pokazuju da se različite aktivnosti Crkve i organiziranih katoličkih društava smatraju prevladanima, nazadnima, pa čak i ne znanstvenima, rekaoje Baloban. U pozadini takvih nastojanja je neprirodni spoj prošlosti i sadašnjosti: bivši komunistički mentalitet i nadolazeći i nedefinirani neoliberalni mentalitet. Nameću se i pitanja: na koji način i u kojoj mjeri Crkva, može, smije i ima pravo biti prisutana u javnom životu; o čemu se može, a o kojim temama Crkva ne bi trebala govoriti; o čemu svećenik mora, a o čemu ne bi trebao govoriti u propovijedi odnosno postoje li neprimjerene teme. Nažalost, rasprava o tim pitanjima se ne događa u javnosti, nego nailazimo na izoliranje Crkve i njezinih predstavnika. Umjesto rasprave postavlja se pitanje legitimnosti Crkve u javnom životu. Nadalje, ističe dr. Baloban svijet koji nas okružuje upućuje na to, da je sve važniji odnos veće vjerske zajednice i društva u kojem ta zajednica živi. Nacistički san da će odnos u društvu nestati religija, rasplinuo se kao kula od karata. Teorija sekularizacije koja je donedavno vrijedila kao utemeljena teorija u odnosu religije i društva posljednjih godina ozbiljno je stavljeno u pitanje.
U Hrvatskoj pak, većina Hrvata od Crkve puno očekuje, bez obzira što je možda kritična prema njoj. Ali, sve glasniji su oni koji pokušavaju smanjiti povjerenje u Crkvu, a time i utjecaj Crkve u društvu. Javna prisutnost kršćana i Crkve u društvu je legitimna i opravdana, rekao je predavač. To proizlazi iz učenja Katoličke Crkve kao i učenja drugih vjerskih zajednica. No, napomenuo je dr. Baloban za razliku od drugih vjerskih zajednica Katolička Crkva je u 20. st. razvijala socijalni nauk. On je doživio kulminaciju nakon II. Vatikanskog koncila, posebno s papom Ivanom Pavlom II. "Za nas katolike socijalni nauk postaje smjerokaz za prisutnost kršćana i Crkve u društvu", rekao je dr. Baloban te istaknuo posebno Kompendij socijalnog nauka Crkve i encikliku "Deus Caritas Est". Cijeli drugi dio enciklike posvećen je socijalnoj tematici, te tim današnji Papa potvrđuje da je socijalni nauk Crkve "poticaj na ostvarivanje pravednosti, oblikovanje savjesti u političkom životu". Dr. Baloban stoga smatra da bi upravo preko Kompendija i socijalnog učenja koji je primjenjiv i za ljude koji nisu vjernici, moglo mnogo postići u raspravama posebice u odnosu na naslijeđeni mentalitet, raspravama o socijalnoj državi, pitanju rada i kapitala, civilnoga društva, odnosu očuvanju nacionalnoga bogatstva, te puta prema Europskoj uniji.
Temeljna zadaća kršćana u javnom životu je imati oko, uho za čovjeka u potrebi. Tu nije samo riječ o pomoći, nego i pravednosti, rekao je dr. Baloban te svoje izlaganje završio zaključkom da hrvatsko društvo treba posložiti stvari u vlastitoj kući. "To je prvi povijesni zadatak svih nas. Naše probleme tj. ostatke balkanske provenijencije, primjerice izigravanje važećih zakona, korupcija ne može nitko drugi riješiti osim nas. Tu vidim veliku ulogu hrvatskih intelektualaca, posebno intelektualaca vjernika koji će biti kadri izdići se iznad pritisaka, interesa, ucjena i javno se boriti za slobodu, dostojanstvo svakoga hrvatskog građanina. Korijeni hrvatskoga naroda kao uostalom i nama susjednih naroda jest u vjeri u Boga i u pripadnosti Crkvi. Stoga je uloga kršćana i Crkve u razvoju hrvatskoga društva ne samo važna, nego u sadašnjoj situaciji i ključna zbog općega dobra", rekao je dr. Baloban na kraju predavanja. (IKA)