Subotica: Svečano proslavljen dan biskupa Ivana Antunovića

(IKA) - Hrvatska zajednica u Srbiji i Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice svečano su proslavili rođendan velikana bačkih Hrvata biskupa Ivana Antunovića. Od ove godine 19. lipnja, rođendan Ivana Antunovića je i službeni blagdan hrvatske zajednice u Srbiji.
Slavlje je započelo prije podne isticanjem zastave hrvatske zajednice na subotičku Gradsku kuću. Potom je u katedrali-bazilici Sv. Terezije bila svečana misa za hrvatske vjernike u Srbiji. Misu je predvodio katedralni župnik mons. Stjepan Beretić a s njim su suslavili dr. Andrija Kopilović, predsjedavajući Instituta Ivan Antunović, o. Marijan Kovačević, franjevac, Julije Bašić, bikovački župnik i Andrija Anišić, urednik Zvonika. Na misi su sudjelovali gradonačelnik Subotice Geza Kucsera, Petar Kuntić, dogradonačelnik Subotice, Josip Zvonimir Pekanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, mr. Davor Vidiš, generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, Lazo Vojnić Hajduk, predsjednik Izvršnog odbora HNV-a i ostali predstavnici hrvatskih udruga i članovi Instituta Ivan Antunović. U prigodnoj propovijedi mons. Beretić je pozvao sve okupljene da dadu svoj doprinos u očuvanju hrvatske zajednice na ovim prostorima i za njezin napredak. On je istaknuo primjer biskupa Ivana Antunovića koji se svim svojim bićem zauzimao za svoj narod ali to mu nije nimalo smetalo da se istom ljubavlju skrbi i za pripadnike drugih naroda kojima je služio kao svećenik i biskup.

Nakon mise u velikoj dvorani Hrvatskog kulturnog centra Bunjevačko kolo priređen je XIV. Razgovor Instituta Ivan Antunović. Razgovor je tradicionalno okupljanje Hrvata u Subotici koje je započela Hrvatska prosvjetna zajednica na čelu s biskupom Lajčom Budanovićem 1934. godine. Razgovor je zamišljen kao "trenutak istine" hrvatske zajednice. Stoga je svaki Razgovor imao određenu temu koja je bila značajna za život te zajednice u Bačkoj. Razgovor je redovito održavan do 1941. godine i nije održan sve do 1990. godine kada ga je obnovio Institut Ivan Antunović i od tada se redovito održava.
Na početku Razgovora sve okupljene je pozdravio predsjedavajući Instituta dr. Andrija Kopilović, ističući kako Institut nastavlja tradiciju te ovaj Razgovor posvećuje i ove godine važnoj i aktualnoj temi a to je socijalno djelovanje Crkve. On je podsjetio kako je Crkva u svijetu prepoznatljiva osim po liturgiji i propovijedanju, najviše po službi djelotvorne ljubavi te je u tome kontekstu podsjetio na prvu encikliku pape Benedikta XVI. "Deus Caritas est".

Uslijedilo je zatim predavanje Andrija Anišića na temu Socijalno djelovanje biskupa Ivana Antunovića. U svom predavanju on je u kratkim crtama prikazao svojevrsni socijalni program preporoditelja i prosvjetitelja bačkih Hrvata. On je istaknuo kako je geslo biskupa Antunovića "Sve za vjeru, riječ i narod svoj" prepoznaje i u njegovom socijalnom djelovanju, jer se trudio da "dvori svoj narod" kako bi mu pomogao da on napreduje na duhovnom i materijalnom području. Predavač je na početku predavanja prikazao njegov značajan članak "Zašto se naš narod u broju i imovini gubi". U tom članku koji je u šest nastavaka objavio u svojim Bunjevačkim i šokačkim novinama on zapravo detaljno analizira stanje među bačkih Hrvatima u drugoj polovici 19. stoljeća. Antunović je u spomenutom članku ukazivao i na potrebu školovanja, budući da je veliki dio tadašnjih bačkih Hrvata Bunjevaca i Šokaca bio nepismen, a i ono malo intelektualaca što ih je bilo bili su odnarođeni. Zatim je ukazivao na potrebu marljivoga rada i praćenja razvoja kako u obradi zemlje tako i na svakom drugom području ljudskoga rada. Zatim je ukazao na mnoge mane svoga naroda kako u odgoju djece i obiteljskom životu, tako i u nerazboritom trošenju novca zbog čega su mnogi osiromašili i materijalno propali. Ono što je u spomenutoj analizi uvidio da je bilo negativno u životu njegovog naroda, kasnije je u brojnim člancima i svojim pisanim djelima detaljno obradio razlažući što trebaju činiti kako bi se oslobodili bijede i neimaštine i napredovali na "duševnom i tvarnom" polju poput drugih naroda.
Svojim socijalnim djelovanjem biskup se ubraja u red prethodnika službenog socijalnog nauka Katoličke crkve, kakav je na primjer bio biskup Ketteler, istaknuo je predavač, jer je u svojim djelima ukazivao na mnoge stvari koje će kasnije postati i sadržaj prve socijalne enciklike "Rerum novarum" koju je tri godine nakon Antunovićeve smrti (1891) objavio papa Lav XIII. U sažetku socijalnog djelovanja biskupa Ivana Antunovića predavač je rekao: "Nadaleko je poznata njegova djelotvorna ljubav prema siromašnim učenicima. Školovao je više od 200 đaka. U njegovoj kući bilo je dnevno 60-70 osoba na hrani. Đake je i novcem pomogao da uzmognu završiti nauke. On se za njih brinuo kao rođeni otac... I to je smatrao vrlo značajnim djelom za budućnost svoga roda. Zanimljiva je, u tom smislu, jedna bilješka o njegovom razgovoru s majkom koja ga je prekorila što previše štedi na sebi. Odgovorio joj je: Ne vidite, mila majko, kolika siročad traži pomoći od mene. Ti svi su radi živiti, kruha jesti i raditi na slavu Božju i za svoj rod. Poznato je da je među ovim đacima, osim Bunjevaca, bilo i mnogo Mađara i Nijemaca. O tom je sam Antunović pisao u odgovoru jednom svom protivniku Mađaru, koji mu je prigovarao častohleplje i nacionalizam: ... Smijem bez stida očitovati, da su kod mene popovskim kruhom više nimačke i magjarske dice hranjeni, nego bunjevačke. To sam kadar gospodinu profesoru posvidočiti..."

U želji da pomogne svom narodu osnovao je Kalačku štedionicu i Dobrotvorno žensko društvo. U Kalači je također osnovao Čitaonicu i Vodenu zadrugu. Bio je član osnivač Gospodarskog društva Bačke županije. U dobrotvornim sabirnim akcijama uvijek je izdašno sudjelovao iako je bilježen, po vlastitoj želji, pod N.N., jer je veliki dio svoga prihoda darovao sirotinji. Poznate su njegove dobrotvorne akcije. On uzdržava velika sirotišta po mnogim mjestima o svome trošku. Za vrijeme velike poplave 1865. kaptolske zalihe podijelio je bačkoj sirotinji i tako postao legenda Kaloče i cijele kaločko-bačke nadbiskupije.
U nastavku predavanja preč. Anišić se zaustavio i na nekoliko detalja Antunovićevog bogatog socijalnog djelovanja, a u završnom dijelu predavanja naveo je neke od brojnih socijalnih ustanova koje Antunović podržavao a mnoge i pomagao. Antunović je u svom socijalnom djelovanju također je obradio problem gladi u svijetu, problem privatnog vlasništva, potrebe dobrih puteva, upotrebe suvremenih alata u poslovima. Također je protumačio zašto je potreban državni i općinski porez, zašto su dobre i korisne štedionice i pučke banke... U svemu je osobite upute davao svećenicima, učiteljima te seoskim i gradskim poglavarima. Ukazivao je i na opasnost nadolazećeg bezbožnog marksizma, osobito u članku oružani proletarijat, puko siromaštvo.

U zaključku svog predavanja preč. Anišić je istaknuo da je sada stanje među bačkim Hrvatima neprocjenjivo bolje nego u Antunovićevo vrijeme. No, proučavajući sve ono što je Antunović činio za svoj narod predavač je istaknuo da je "uočio kako je i danas 120 godina nakon njegove smrti prepoznatljiv svijetli trag njegovog djelovanja na svim područjima života našega naroda, kako u crkvenom životu, tako i prosvjeti, kulturi, društvenom pa i političkom djelovanju, koje je on smatrao vrlo značajnim za opstojnost i napredak njegovog naroda. Socijalno djelovanje biskupa Ivana Antunovića nama danas treba dati jedan snažan poticaj da se zdušno zalažemo za svoj narod; da imamo srca za čovjeka kao što ga je imao naš veliki narodni preporoditelj i prosvjetitelj biskup Ivan Antunović, ali da nikada ne zaboravimo - kako nas je on učio: Čovjek da bi mogao napredovati u nacionalnoj svijesti, u znanju (školama) i u gospodraskom smislu mora se hraniti kruhomi božjom riječju. Jer gdje se ne ore plugom evanđeoskim i ne zasijava sjemenom Božje riječi, tamo porbuja korov, trnje i čičak, zasijani po đavlu u sjemenu grijeha istočnoga i naplođenu naravnim nagonima, istaknuo je predavač vlč. Andrija Anišić.

Nakon predavanja neki su od sudionika u raspravi ukazali kako se još uvijek, nakon toliko vremena, možemo nadahnjivati na životu i djelovanju biskupa Antunovića ali ga još uvijek mnogi nedovoljno poznaju. Antunovićevo djelovanje je putokaz za budućnosti, ali moramo udružiti snage i djelovati "za" a ne "protiv" i učiniti da što više mladi upozna lik i djelo toga našega velikana. Svojevrsni zaključak ovoga Razgovora u tom smislu bio je da će se za iduću godinu pobrinuti HKC Bunjevačko kolo da brojni članovi folklorne sekcije prisustvuju tom Razgovoru kao i svi subotički srednjoškolci koji pohađaju katolički vjeronauk u školama, jer će se na taj način na mlađa naraštaje moći prenijeti blago Antunovićevog djelovanja i sačuvati kao trajni izvor nadahnuća za dobrobiti našega naroda na ovim prostorima.