Studijski dan o Kompendiju socijalnoga nauka Crkve
Socijalni govor Crkve za 21. stoljeće

Studijski dan o Kompendiju socijalnoga nauka Crkve održan je u subotu 14. listopada 2006. u Samoboru u etno-kući pod Okićem u organizaciji Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Okupili su se stručnjaci iz različitih znanstvenih i drugih krugova s temeljnom zadaćom pronalaženja modela promicanja socijalnog nauka Crkve. Studijski dan prvenstveno je imao zadaću oživjeti socijalni nauk Crkve koji je u Hrvatskoj u posljednje vrijeme u fazi stagnacije. Kako bi se pronašli modeli za promociju socijalnog nauka potrebno je stoga obuhvatiti sve pore hrvatskog društva kako bi ta promocija bila što učinkovitija. Temelj studijskoga dana bio je Kompendij socijalnog nauka Crkve koji jasno očituje i temeljnu zadaću a to je djelovati socijalno odnosno crkveno.
Na susretu se okupilo tridesetak osoba među kojima je bio i predsjednik Komisije "Iustitia et pax" mons. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački. Okupljeni sudionici izložili su teme, svaki iz svojega gledišta, koje sadržajno pokrivaju Kompendij socijalnoga nauka Crkve. Nakon što je predstavljen u Zagrebu 24. travnja, Kompendij bi se predstavljao po (nadbiskupijama te bi se uz samo predstavljanje organizirao još neki prigodni program koji bi predstavio sadržaj kompendija. Na susretu se raspravljalo o mogućnostima odabira različitih modela predstavljanja kompendija za razne ciljane skupine, o različitim temama važnima za Crkvu u Hrvatskoj danas i predavačima koji bi ih posredovali.
Studijski dan otvorio je pročelnik Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve Gordan Črpić, koji je zahvalio prisutnima na dolasku te zakladi "Hans Seidel Stiftung", koja je financijski poduprla organizaciju studijskog dana. Prvi dio studijskoga dana bio je okrenut predavačkom djelu a svoje teme iznijeli su mr. Gordan Črpić (Kompendij- socijalni govor Crkve za 21. stoljeće), dr. Stjepan Baloban ( Dostojanstvo ljudske osobe – čovjek je u središtu), dr. Josip Baloban (Kršćanin u crkvenom životu) te prof. Siniša Zrinšćak (Razvojni izazovi suvremenog hrvatskog društva). Predavači su govorili o aktualnim temama današnjice a najviše su se okrenuli problemu siromaštva u Hrvatskoj koji poprima sve veće razmjere. Temeljni zaključak jest da problem siromaštva treba tražiti u korijenu jer na koncu taj problem se neće riješiti samom pomoći siromašnima.
Črpić je u svome uvodnom dijelu istaknuo da socijalni nauk Crkve krije bogatstvo duhovnosti primjereno suvremenom čovjeku. Crkva je to bogatstvo sustavno promislila i sabrala u svome socijalnom nauku. Postavlja se pitanje kako sadržaje socijalnih dokumenata i kompendija posredovati i otkriti u svjetlu evanđelja u suvremenom svijetu. U svome pak predavan ju Gordan Črpić je izložio temu "Kompendij - socijalni govor Crkve za 21. stoljeće". Dao je pregled sadržaja kompendija, osnovne izazove u svijetu danas, te je naznačio metodologiju rada toga skupa. Potrebno je razložiti kako, kojom metodom i terminima posredovati sadržaje socijalnoga nauka Crkve.
U predavanju Stjepana Balobana "Dostojanstvo ljudske osobe - čovjek je u središtu" naglašeno je da je temeljno pitanje i znak vremena u hrvatskom društvu i u hrvatskoj Crkvi odnos prema čovjeku. Katolička Crkva u svom socijalnom nauku Crkve i posebno kompendiju nudi poticaje za obranu ljudskoga dostojanstva. Potrebno je pokrenuti interdisciplinarni dijalog na temelju kojega bismo mogli iznova pokrenuti važne teme za razvoj hrvatskoga društva.
Siniša Zrinščak u svom predavanju "Razvojni izazovi suvremenoga hrvatskog društva", polazeći od ključnih socijalnih problema, naveo je da su dominantne javne političko-stručne retorike o socijalnoj politici ideologijski ili politički motivirane, da socijalni problemi kriju dublje, strukturalne razvojne probleme koji u Hrvatskoj još uvijek nisu na dnevnom redu i da socijalna načela treba promisliti u svjetlu nepostojećih ili tek nastajućih znanstvenih istraživanja.
Josip Baloban u izlaganju "Kršćanin u crkvenom životu" govorio je o područjima socijalno-pastoralnog djelovanja u Crkvi. Baloban je napomenuo zadaće crkvenih tijela (Caritas, Centar za promicanje socijalnoga nauka Crkve, Iustitia et pax...), udruga i pokreta te župnih zajednica. Naglašena je potreba boljeg poznavanja i prihvaćanja socijalnoga nauka Crkve te suradnje i umreženosti ad intra i ad extra.
Drugi dio studijskog dana proveden je u radnim skupinama gdje su se pokušale dati smjernice odnosno modeli promocije socijalnog nauka Crkve i ciljane skupine ljudi odnosno populacije. Problem promocije Kompendija možda se nazire u centralizaciji odnosno u tome što se sve vezano za Kompendij događa u Zagrebu, tako će se u budućnosti ovaj projekt proširiti na cijelu Hrvatsku. Društvo u kojem živimo posebno je osjetljivo na neke od tema, već prije spomenuto siromaštvo, očuvanje okoliša, problemi obitelji, gubitak identiteta mladih. Nakon plenarnih predavanja nastavljen je rad u tri tematske skupine.
Prva skupina raspravlja je o dostojanstvu ljudske osobe i poticaju kompendija u nekim područjima javnoga života. Vlatko Dugalić govorio je o pojmu općega dobra, Gordan Črpić o mogućim oblicima solidarnosti u Hrvatskoj, Jasenka Markeljević o poštivanju i zaštiti čovjeka u zdravstvu, Hrvoje Štefančić o pravu na obrazovanje u antiintelektualnoj klimi u Hrvatskoj i Neven Šimac o kršćanskim korijenima Europe.
Druga tematska skupina raspravljala je o pitanju kršćanina u suvremenome hrvatskom društvu. Pero Aračić govorio je o obitelji kao životnoj stanici društva, Krešimir Cerovac o kršćaninu u gospodarskom životu, Vlado Sakić o kršćaninu u politici, Šaša Poljanec Borić o međunarodnoj zajednici, Petar Tomašić o ljudskom radu te Valerije Vrček o kršćanima u očuvanju okoliša iz znanstvene perspektive.
Treća tematska skupina raspravljala je o pitanju kršćanina u crkvenom životu. Josip Baloban govorio je o socijalnom pastoralu, s. Valentina Mandarić o socijalnoj katehezi, Tomislav Markić o odnosu prema vjernicima laicima, Marija i Mislav Žebec o vjerskim udrugama i civilnom društvu, a Viče Batarelo o kompendiju kao inspiraciji za karitativno djelovanje. U plenarnoj raspravi izneseni su zaključci iz pojedinih tematskih skupina te su predložene konkretne teme, predavači i ciljane skupine za predstavljanje kompendija po (nad)biskupijama.
Zaključci jesu kako bi Kompendiji socijalnog nauka Crkve trebalo promovirati ne samo na župnoj razini nego da ova tematika mora obuhvatiti kompletno društvo a put kojim se treba obratiti jest određena žarišna tema koja obuhvaća regiju.


Damir Mravunac i Darko Papak

POČETNA | O NAMA | STATUT | SOCIJALNI NAUK CRKVE | IZDANJA | LINKOVI | KONTAKT | PISMOHRANA