Novi ciklus studijskih predavanja o socijalnom nauku Crkve u Đakovu

Ured za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačke i Srijemske biskupije u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije pokrenuo je novi ciklus studijskih dana o socijalnom nauku Crkve, koji je započeo 25. studenoga na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Kao i prethodni, i ovaj je zamišljen kao ciklus od šest susreta koji bi se organizirali dvaput godišnje.

U novom ciklusu vjernici laici s područja Đakovačke i Srijemske biskupije bit će pobliže upoznati sa sadržajem Kompendija socijalnoga nauka Crkve kojega je izdala Papinska komisija Justitia et pax, a na hrvatski jezik preveden je u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i Kršćanske sadašnjosti. "Socijalni nauk Crkve želi svim vjernicima pružiti temeljne smjernice za djelovanje u suvremenom društvu i ujedno senzibilizirati svakog vjernika za njegov socijalni, a onda i politički angažman. U tom smislu zauzimanje za obitelj kao temeljnu stanicu Crkve i društva ima važno mjesto", rekao je u uvodu povjerenik Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i društvena pitanja Đakovačke i Srijemske biskupije doc. dr. Vladimir Dugalić. Naime, tema prvoga susreta, koji je okupio pedesetak sudionika, bila je "Suvremena obitelj - temeljna stanica društva i Crkve?"

Pročelnik Centra za socijalni nauk Crkve HBK mr. Gordan Črpić održao je izlaganje "Suvremena obitelj u Europi danas" u kojemu je naznačio trendove suvremene obitelji u Europi danas, a koji su već duboko prisutni i u hrvatskom društvu. Istraživanja pokazuju da je obitelj prepoznata kao temeljna vrijednost ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Brak kao institucija također zauzima vrlo visoko mjesto u većini europskih zemalja. Problem je da se od te institucije jako puno očekuje, ali jako malo ulaže. Jako se malo ulaže u ljude koji čine te institucije da bi bili kadri zadovoljiti visoke standarde koje su sami sebi postavili. Tu je otvoreno područje djelovanja društva i Crkve. Onda će i država morati reagirati na to da se obitelj primjereno zaštiti, podupre, prepozna kao bitna institucija kako je prepoznaju građani Europe, rekao je mr. Črpić.

Dr. Dugalić govorio je o obitelji u hrvatskom društvu ukazavši, u svjetlu provedenih socio-religijskih istraživanja, na određeni raskorak između onoga što govori socijalni nauk Crkve i naše realnosti. U hrvatskom društvu, s jedne strane, prevladavaju tradicionalne kršćanske vrijednosti te se brak i obitelj visoko vrednuju, ali s druge se strane osjeća i sve snažniji utjecaj sekularizacije na obitelj i pad nataliteta. U tom smislu visoko se vrednuje vjernost i iskrenost te djeca u braku, ali se istodobno primjećuje povlačenje obitelji u sferu privatnosti i izostanak društvenog angažmana. U današnjim se obiteljima sve rjeđe zajednički moli, a zbog zaokupljenosti egzistencijalnim problemima odgoj djece se prepušta drugim institucijama u društvu i Crkvi. Stoga je potreban velik, dubok i sustavan rad potpomognut ne samo od Crkve, nego i gospodarskim mjerama i zakonskim propisima kako bi se obitelji osigurala njezina zadaća da bude prvo mjesto "humanizacije" osobe i društva, rekao je dr. Dugalić, poručivši kako svi trebamo poraditi na tome da obitelj ponovno postane kolijevka života i mjesto odgoja u vjeri.

"Od dana Gospodnjega do dana za obitelj i odmor" s podnaslovom "Nedjelja i obitelj u Francuskoj u 18. i 19. stoljeću" bila je tema izlaganja znanstvene suradnice Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. Ines Sabotić. Ukratko je prikazala povijesni put od neradne do radne nedjelje te ponovno otkriće nedjelje kao neradnog dana. Naime, nakon nekoliko desetljeća poslodavci, razne političke stranke ipak su shvatili da je nedjelja važna kao slobodan dan. U tom smislu, ponovno se otkrivaju razlozi za neradnu nedjelju, osobito kao čovjekova fiziološka i društvena potreba, a važan doprinos pruža i eksperimentalna psihologija koja ukazuje kako je neradna nedjelja i prevencija protiv samoubojstva, depresije, rastava i mnogih drugih obiteljskih problema. Stoga je potrebno otkrivati nove vidove neradne nedjelje koji uključuju i promišljanje o novoj ulozi žene, kulturnoj aktivnosti te nedjelje kao dana odmora i poglavito obiteljskog dana.

O subjektnosti obitelji u Crkvi govorio je prodekan za znanost i predstojnik katedre za pastoralnu teologiju na đakovačkom KBF- u prof. dr. Pero Aračić. Govorio je o pristupima obitelji, sakramentu ženidbe i odnosu Crkve i obitelji. Obitelj je nezamjenjiva bilo za budućnost društva bilo za budućnost Crkve. Na žalost, obitelj još uvijek traži građansko pravo u Crkvi i to ne samo u smislu da je se više uzima, nego da je se ozbiljno uzme. Stvari treba "spustiti" u župe, rekao je prof. dr. Aračić. Kao polazište i nadahnuće za to nazočne je uputio na tri dokumenta: Familiaris consortio i Pismo obiteljima Ivana Pavla II. te Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj.

Nakon predavanja sudionici su sudjelovali u tri radne skupine. U plenumu se istaknula važnost odgoja u obitelji i potreba osnivanja udruga roditelja. Iz zaključaka je vidljivo da svi podržavaju ovakav način rada i nastavak istoga, no da bi se trebalo s edukativnoga djelovanja prijeći na operativno. Naime, postoji velika volja, želja i htjenje sudionika studijskih dana da i druge senzibiliziraju u svojim župama i laičkim udrugama, ali da trebaju pomoć ne samo župnika, nego i središnjih biskupijskih ureda.

Prethodni ciklus bio je posvećen temeljnim načelima socijalnoga nauka Crkve, odnosno pitanju općega dobra i organiziranog djelovanja vjernika laika u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji, načelu solidarnosti i supsidijarnosti, nužnosti konsenzusa u hrvatskom društvu te ekološkim pitanjima i perspektivama razvoja Slavonije.

POČETNA | O NAMA | STATUT | SOCIJALNI NAUK CRKVE | IZDANJA | LINKOVI | KONTAKT | PISMOHRANA